Ch 10 Mataio

Mataio 10

10:1 ‘Ua fa‘apotopotoina fo‘i e ia ona so‘o e to‘asefulu ma le lua, ‘ua ia avatu fo‘i ‘iā te i latou le pule i agaga leaga, e tulia i latou i fafo ma faamalolo i ma’i uma ma ma’i vaivai uma.
10:2 Now the names of the twelve Apostles are these: the First, Simona, who is called Peter, ma Aneterea lona uso,
10:3 Iakopo o Sepetaio, and John his brother, Filipo ma Patolomaio, Thomas and Matthew the tax collector, ma Iakopo le Alefaio, and Thaddaeus,
10:4 Simon the Canaanite, ma Iuta le Sekara, o lē na fa‘alataina fo‘i o ia.
10:5 Na auina atu e Iesu le toasefulu ma le lua, faatonuina i latou, fai mai: “Aua tou te faimalaga i le ala o Nuuese, aua foi tou te ulu atu i le aai o Samaria,
10:6 ae nai lo lena, alu atu i mamoe ua pauu ese mai le aiga o Isaraelu.
10:7 Ma alu atu, tala'i, fai mai: ‘Aua ua latalata mai le malo o le lagi.’
10:8 Faamalolo le mamai, faatutū ē ua oti, faamamā lepela, tulia temoni. Ua outou maua fua, o lea ia avatu fua.
10:9 Do not choose to possess gold, nor silver, nor money in your belts,
10:10 nor provisions for the journey, nor two tunics, po o seevae, nor a staff. For the laborer deserves his portion.
10:11 O lenei, into whatever city or town you will enter, inquire as to who is worthy within it. And stay there until you depart.
10:12 Ona, when you enter into the house, greet it, fai mai, ‘Ia manuia lenei fale.’
10:13 Ma afai, moni lava, that house is worthy, your peace will rest upon it. But if it is not worthy, your peace will return to you.
10:14 And whoever has neither received you, nor listened to your words, departing from that house or city, shake off the dust from your feet.
10:15 Amene ou te fai atu ia te outou, it will be more tolerable for the land of Sodom and Gomorrah in the day of judgment, than for that city.
10:16 Faauta, Ou te auina atu outou e pei o ni mamoe i totonu o luko. O lea la, ia outou faautauta e pei o gata ma ia faafaigofie e pei o lupe.
10:17 Ae ia faaeteete i alii. Auā latou te tu‘uina atu ‘outou i luma o fono, latou te sasa fo‘i ‘iā te ‘outou i o latou sunako.
10:18 Ma o le a taʻitaʻiina oe i luma o faipule ma tupu ona o aʻu, e fai ma molimau ia te i latou ma Nuuese.
10:19 Ae ina ua latou tuuina atu oe, aua le filifili e mafaufau pe faapefea pe o le a foi le tautala. Aua o le a tuuina atu ia te outou le mea e tautala atu ai i lena itula.
10:20 Auā e lē o oe o le a tautala atu, a o le Agaga o lo outou Tamā, o ai na te tautala atu ia te oe.
10:21 Ma o le a tuuina atu e le uso le uso ia oti, ma e tuuina atu e le tamā lona atalii. E tulaʻi foʻi fanau e tetee atu i mātua ma faaoo mai ai lo latou oti.
10:22 Ma o le a inosia outou e tagata uma ona o loʻu igoa. Ae po o ai lava o le a tumau, e oo lava i le iuga, o ia lava e faaolaina.
10:23 O lenei pe a latou sauāina outou i le tasi aai, sola i se isi. Amene ou te fai atu ia te outou, e te lē fa‘aumatia fo‘i ‘a‘ai uma o Isaraelu, a o lei toe afio mai le Atalii o le tagata.
10:24 The disciple is not above the teacher, nor is the servant above his master.
10:25 It is sufficient for the disciple that he be like his teacher, and the servant, like his master. If they have called the Father of the family, ‘Beelzebub,’ how much more those of his household?
10:26 O lea la, aua le fefefe ia te i latou. Aua e leai se mea ua ufitia e le faaalia, po o se mea lilo e le iloa.
10:27 O le mea ou te fai atu ai ia te outou i le pogisa, tautala i le malamalama. Ma o mea e te faalogo i ai e musumusu i le taliga, talaʻi i luga aʻe o fale.
10:28 Aua foi tou te matatau ia i latou o e fasioti le tino, ‘ae lē mafaia e i latou ‘ona fasioti le agaga. ‘Ae peita‘i ia mata‘u i lē na te mafaia ‘ona fa‘aumatia le agaga ‘atoa ma le tino i Seoli.
10:29 E lē fa‘atauina ‘ea ni tama‘i manulele se lua i le tupe itiiti e tasi?? Ae e leai se tasi o i latou e paʻu i le eleele e aunoa ma lo outou Tamā.
10:30 Auā e oo lava i lauulu o outou ulu ua faitaulia uma lava.
10:31 O lea la, aua le fefe. E sili ‘outou i manu iti e tele.
10:32 O lea la, o i latou uma o ē ta‘uta‘ua a‘u i luma o tagata, Ou te faailoa atu foi i luma o lo'u Tama, o lē o i le lagi.
10:33 But whoever will have denied me before men, I also will deny before my Father, o lē o i le lagi.
10:34 Aua tou te manatu na ou sau e avatu le filemu i le lalolagi. Na ou sau, aua le avatua le filemu, a o le pelu.
10:35 Auā na ‘ou sau e fevaevaea‘i le tagata ma lona tamā, ma le afafine ma lona tina, ma le avā a le tama i le tinā o lana tane.
10:36 Ma o fili o le tagata o i latou o lona lava aiga.
10:37 O lē e sili lona alofa i lona tamā po o lona tinā nai lo o a‘u, e lē aogā lea mo a‘u. Ma o se tasi e sili lona alofa i lona atalii po o se afafine ia te au, e le aoga mo aʻu.
10:38 Ma soo se tasi e le amoina lona satauro, ma mulimuli mai ia te au, e le aoga mo au.
10:39 Po o ai lava e maua lona ola, o le a leiloa. Ma o se tasi e maumau lona ola ona o aʻu, e maua.
10:40 Po o ai lava na te talia oe, talia a'u. Ma po o ai lava na te talia aʻu, e talia e ia o lē na auina mai aʻu.
10:41 Po o ai lava e talia se perofeta, i le suafa o se perofeta, e maua e ia le taui o le perofeta. O lē na te talia le amiotonu i le igoa o lē amiotonu, e maua e ia le taui o lē amiotonu.
10:42 Ma po o ai lava na te tuuina atu, e oo lava i le tasi o e aupito itiiti o i latou nei, se ipu vai malulu e inu ai, na'o le suafa o se so'o: Amene ou te fai atu ia te outou, e le maumau lona taui.”

Puletaofia 2010 – 2023 2fish.co