Ekalesia

Aisea e tasi ai le Ekalesia Katoliko, ekalesia moni?

Tulaga tasi, e aoga le fesili: o le a le uiga o Kerisiano pe a latou fai mai le tasi, ekalesia moni?

O se ata o The Triumph of the Church na saunia e Andrea di Bonaiuto da Firenze
Le Manumalo o le Ekalesia saunia e Andrea di Bonaiuto mai Florence

Ile lautele, o lona uiga o i latou e talitonu i le Tolutasi Paia–Le Atua le Tama; Iesu, le Alo o le Atua; ma le Agaga Paia–ma aʻoaʻoga na aʻoaʻoina e Iesu i le taimi o Lana galuega. Peitaʻi e tatau ona tatou faaeteete ona e iai vaega o tagata e manatu i latou o Kerisiano, a ‘ua fa‘aopoopoina a latou lava fa‘auigaga ma manatu e sili mamao atu i lo so o se mea na a‘oa‘o atu e Iesu.

O lea, “Le Ekalesia” e aofia ai i latou e mulimuli i aʻoaʻoga muamua a Iesu (i tikeri eseese), ae o le uiga lena o Iesu? Ina ia tali lena fesili, e tatau ona su'esu'eina le Tusi Paia.

I totonu Evagelia a Mataio (16:18) Ua fetalai atu Iesu ia Peteru, “Ou te fai atu ia te outou, o oe o Peteru, ma o luga o lenei papa ou te ati aʼe ai laʼu ekalesia, ma o le a le manumalo i ai mana o seoli.” Mulimuli ane i totonu Mataio 28:20, Ua faamautinoa atu e Iesu i Ona soo o le a Ia faatasi ma i latou “e le aunoa, e oo i le gataaga o le lalolagi.” E faapena foi, i le Evagelia a Ioane, Ua folafola mai e Iesu o le a faatasi le Agaga Paia ma le Ekalesia e faavavau (14:16).

E tele mau o tusitusiga paia e aofia ai le faatuina e le Alii o “se malo e le faaumatiaina lava.” (Faataitaiga, vaai i le Tusi a Tanielu (2:44), Isaia (9:7) ma le Tala Lelei a Mataio (13:24).)

Mo na mafuaaga, e mafai ona tatou mautinoa o le Ekalesia na faavaeina e Iesu—le tasi, Ekalesia moni-e leʻi paʻu lava ma e tumau pea mai le aso o Sagato Peteru e oʻo mai i aso nei ma o le a tumau pea "i tupulaga uma., e fa'avavau fa'avavau lava” (pei o St. Na tusi Paulo i lana tusi Tusi i Efeso 3:21).

O lona uiga o aʻoaʻoga a le Ekalesia na sao atoatoa aua na tuuina atu ia te ia e Keriso lava Ia na fetalai, “E mavae atu le lagi ma le lalolagi, ae e lē mavae atu lava aʻu upu” (vaai Mataio 24:35 ma le Perofeta Isaia 40:8).

I lana Tusi Muamua ia Timoteo (3:15), Ua oo atu le Sagato Paulo i le taʻua o le Ekalesia “o le poutū ma le pā o le upu moni.” Aua ua toeitiiti lava a folafola atu e Lana Ekalesia lea lava aoaoga faavae 2,000 tausaga, o loʻo i ai se ala faʻasolopito e leʻi motusia e fesoʻotaʻi ai le uluaʻi faʻalapotopotoga o soo o Iesu i lona tagata faʻaonapo nei.. O lea, e tatau ona mafai ona suʻesuʻeina aʻoaʻoga a se tasi o tino Kerisiano i aso nei i tua i aso o le au Aposetolo..

Sui Faa-Aposetolo

Mai fa'alapotopotoga Kerisiano eseese uma i aso nei, e na'o le Ekalesia Katoliko e mafai ona fa'amaonia ana fa'amatalaga o le fa'amaoni e ala i Sui Faa-Aposetolo, po o le laina le motusia o epikopo o loo tauaveina ma le faamaoni aoaoga a le Au Aposetolo mai le uluai senituri e oo mai i aso nei.. O loo lagolagoina lenei upu moni e le vaega o tusitusiga anamua a le Faa-Kerisiano—o tusitusiga a uluai Tamā o le Ekalesia.–lea e amata i tusi na fatuina e alii o e na aoaoina sa'o le Faatuatua mai le Au Aposetolo. O nei tusitusiga e faigofie ona maua i luga o le initaneti poʻo soʻo se faletusi lelei poʻo se faleoloa tusi.

E masani ona teena e tagata e le o ni Katoliko le manaʻomia o se pule, aoaoina Ekalesia, ma e masani ona vaai atu i le Tusi Paia o lona puna tuufua o le upu moni, talitonu o le Tusi Paia e faauigaina e le tagata lava ia.

O le mea uiga ese, o lena manatu ua faafitia e le Tusi Paia, lava ia. Tagai i le Paia Le Tusi Lona Lua a Peteru (1:20-21).

E lē gata i lea, ua faavaivaia i le mea moni e faapea o loo i ai le anoanoai o lotu “naʻo le Tusi Paia” e matuā lē ioe i aʻoaʻoga a le Tusi Paia! Afai e sese le faauigaga patino a se tasi i aoaoga a Keriso (ma o le faauigaga a le tagata, o le a) ona taua ai lea o tusitusiga faasolopito a le Ekalesia e maua ai le malamalama i le auala na faauigaina ai e le Au Aposetolo ma o latou sui le Tusi Paia ma ola ai i le Faatuatua..

O nei tusitusiga a nei Uluaʻi Faatamā o le Ekalesia o loo faaalia manino mai ai le faaauauina o aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko, lea na faatumauina e ui i mea sese ma agasala a tagata, sauaga, ma omiga fa'ale-aganu'u semanu e mafua ai ona lafoa'ia e se fa'alapotopotoga masani ana fa'avae autu i aso ua mavae. Fa'aaliga i le fa'aauauina o le Ekalesia Katoliko (aemaise o le Ekalesia Roma) i le senituri lona lua, Na taʻua e Saint Irenaeus o Lyons o ia "o le Ekalesia sili ma sili ona tuai ua iloa e tagata uma" i Tete'e i A'oa'oga a le Lotu 3:3:2.

Manatua o le tele o aʻoaʻoga na faia i le tele o tausaga i luga o le vaega a le au tetee o le Ekalesia e taumafai e faʻamatalaina lona amataga-pe fa'amatala ese atonu e fai mai se tasi. O le talitonuga taatele faapea o le Katoliko na amata mai i le senituri lona fa, pe tusa o le taimi na faatulafonoina ai e le Emeperoa Konesetatino le Sili le Faa-Kerisiano i le Malo atoa o Roma. O lenei talitonuga e faapea o se vaega tele o le Ekalesia Kerisiano na iu ina faaleagaina e faatosinaga faapaupau ona o le toatele o tagata liliu mai.. Ae a, o le faʻalavelave le mafai ona faʻatoʻilaloina i lenei aʻoaʻoga o le iai lea o aʻoaʻoga Katoliko i tusitusiga faʻalelotu lea na muamua atu ia Konesetatino., ma o tusitusiga faasolopito a uluai Tama o le Ekalesia ua faaalia ai lenei mea i se auala mamana.

E lē mafai ona teteʻe atu i le faa-Katoliko o tusitala anamua a le faa-Kerisiano.

Mafaufau, faataitaiga, Saint Ignatius o Anetioka, na maliu i le tausaga atoa 107. O Ignatius o se tagata aʻoga a Aposetolo o Peteru ma Ioane ma na faʻaaogaina le aʻoaʻoga Eucharistic a le Ekalesia e faʻafefe ai tagata pepelo o ē na teena le Faʻatagata..

Ua ia te ia le tulaga ese o le avea ma uluai tusitala i faamaumauga na faaaogaina le faaupuga "katoliko" o se igoa talafeagai mo le Ekalesia. “Soo se mea e afio mai ai le epikopo, ia i ai tagata,” o lana tusi lea; “e pei lava ona i ai Iesu Keriso, e iai le Lotu Katoliko.”

Fa'afuase'i, Anetioka, le au epikopo a Ignatius, o le nofoaga foi lea na muai taʻua ai soo o Keriso o “Kerisiano” (tagai i le Galuega a le Au Aposetolo 11:26).

O le uluaʻi faaaogāina tusitusia o le upu “Tolutasi” e sau mai Anetioka, foi. Faaalia i se tusi a se isi epikopo, Sagato Teofilo, i le tusa 181 (vaai Ia Autolycus 2:15), Na tusia e Saint Irenaeus, “Ana mai se tasi le Alii nai lo le Tama, pe faapefea ona Ia tago i le areto, o le foafoaga lava ia e tasi ma i tatou, ma ta'uta'u atu o Lona Tino, ma faamautinoa atu o le paluga i totonu o le ipu o Lana ia ?” (vaai A'oa'oga sese 4:33:2).1

O lea, e mafai faapefea e isi ona faalelei lo latou inoino i le Ekalesia a Roma ma le faailoaina e Ignatius o lona tulaga maualuga? Sa ia ta’ua o ia “o le Ekalesia o loo umia le au peresitene i le tulaga o le nuu o Roma …;” ona fai mai lea, “E te leʻi matauʻa lava i se tasi, a o isi ua e aʻoaʻoina. Ou te manao ia tumau pea mea ua e poloai mai ai i au faatonuga” (Roma, tuatusi; 3:1).

Na lisiina e Irenaeus epikopo o Roma seʻia oo mai i ona aso, fa'amatalaga, “I lenei faatulagaga, ma e ala i aoaoga a Aposetolo na tuufaasolo mai i le Ekalesia, ua oo mai iā i tatou le talaʻiga o le upu moni” (vaai A'oa'oga sese 3:3:3).

O nisi atonu e le fiafia i le taʻua e Ignatius o le aʻoaʻoga a Maria i le manava lava e tasi e pei o le Faasatauroga.? “O le taupou o Maria,” o lana tusi lea, “o lona fanau mai, ma le maliu foi o le Alii, na natia mai le alii o lenei lalolagi:—e tolu mea lilo na folafolaina leotele, ae na galue i le filemu o le Atua” (vaai Efeso 19:1).

E faapena foi, na ia tusia, “Maria, ua faufautane i se tane ae ui i lea o se taupou, o le usiusitai, na avea ma pogai o le faaolataga mo ia lava ma le fanau a tagata uma. … O lea, na tatalaina le nonoa o le le usiusitai o Eva i le usiusitai o Maria” (vaai Heresies 3:22:4).

I aso nei, O le a le igoa o le Katoliko ma tagata e le o ni Katoliko i se tagata na manatu i le Eucharist o le Tino o Keriso?, na vivii atu i le Ekalesia a Roma ona o le maualuga o lana aoaoga, ma fa'aaloalo i le mea lilo o le taupou o Maria?

Aisea e tatau ai i se tasi ona faia se faaiuga e ese mai e uiga i se tagata ma ona tupulaga tutusa o ē na fai mai ma faia mea lava e tasi i le sefuluiva seneturi talu ai??
vaai i le matagofie kopi rolex matou te faaali atu ia te oe iinei.aaa+ ofu ofu tino i la matou faleoloa i luga ole laiga mo le faʻatau.o loʻo tuʻuina tonu mai i galuega lelei ma faigata sili va'aiga va'aiga toe iloilo fa'atamaoaigaina le lelei o le malae va'ava'ai fa'aleaganu'u.o le tagata muamua lava gaosi uati e faia le mea sili https://www.replicasrelojes.to/.O le fa'atonuga i le fa'atuputeleina o vaega fa'ainisinia e sili atu ona manifinifi e masani ona sili ona lelei Suiselani fa'atusa uati mana'oga faigaluega.sili 30% off aaaa fakepatekphilippe i tau fa'aitiitiga.ta'aloga ta'aloga ma lalelei fa'atasi ma le rolex vape.o le faʻaaluina tulaga ese o tupe faʻamanuiaga e uiga i mea sili e uiga i mea sili ona lelei wholesale balenciaga i le lalolagi.le uati taulima o taugofie givenchy.to replica givenchy lalo $53 o loʻo i le vaalele maualuga. taugofie balmainreplica.ru lalo $59 o le tulaga muamua o tomai-seti ma matagofie tuufaatasiga o le matagofie faalenatura ofoofogia.

  1. Irenaeus’ faiaoga o Saint Polycarp, o ia fo‘i o le so‘o o Ioane.

Puletaofia 2010 – 2023 2fish.co